Općina Bol planira masovno nasipanje kamenite ubale kako br kreirala umjente plaže i na njih gradila ugostiteljske objekte. Općina već nekoliko godina u tajnosti vrši projektiranje i ishodila je lokacijsku dozvolu. Otpor ovom projekt je značajan iz više razloga. Građani i posjetioci Bola su protiv plana nasipanja plaža za komercijalne svrhe. Eksperati za priobalno inženjerstvo i offshore gradjevine takodjer upozoravaju na potencijalno katastrofalne posljedice za okoliš i samu prirodnu plažu Zlatni rat. Vise o ovom suludom projektu procitajte u članku: Stručnjaci i ekolozi: Kreće uništavanje Zlatnog rata. Ministarstvo: Sve je po zakonu
Prijedlozi za širenje morske obale nailaze na otpor od strane skupina za zaštitu okoliša diljem svijeta. Strahujući od oštećenja staništa životinja u blizini obale, rekreacijske degradacije (poput windsurfinga) i kvalitete mora. U mnogim zemljama svijeta novi projekti nasipanja obala su ograničeni ili više nisu dopušteni zbog zakona o zaštiti okoliša. Reklamacijski projekti imaju snažne negativne utjecaje na obalne populacije flore i faune i uglavnom su zabranjeni. Napr. savezna država Kalifornija u SAD koja ima obalu tri puta dužu od Hrvatske, osnovala je 1965. g. državnu komisiju, Povjerenstvo za očuvanje i razvoj zaljeva San Francisco, kako bi zaštitila zaljev San Francisco i regulirala razvoj u blizini njegovih obala. Komisija je osnovana kao odgovor na rastuću zabrinutost zbog smanjivanja veličine zaljeva. Tako je, na primjer, baš iz ovih razloga, 2001. godine planirani projekt nasipanja obale kako bi se proširio internacionalni aerodrom San Francisco, poništen radi ugrožavanja okoliša i taj projekt nikada nije realiziran iako su bila osigurana sredstva od više milijardi dolara.
Zakonodavci iz Hong Konga donijeli su Uredbu o zaštiti luke koju je 1997. godine predložilo Društvo za zaštitu luke, nastojeći zaštititi sve ugroženiju Victoria Harbor od nasipanja da bi se dobilo građevinsko zemljište.
Nasuto zemljište vrlo je osjetljivo na ukapljivanje (liquefaction) tla tijekom zemljotresa što može imati katastrofalne posljedice na obalu nakon nasipanja i povećati količinu dodatnih šteta na infrastrukturi.
Umjetne i čvrste obalne građevine bilo kojeg tipa imaju ozbiljne utjecaje na okoliš, na morske struje a pogotovo u prirodnim procesima distribucije pijeska i šljunka na plaži. “Meka” rješenja poput stalnog nasipavanja šljunkom i pijeskom su skupa i privremena i na duge staze neodrživa. Nasipanje obale je isplativo samo u prirodnim lukama daleko od energije valova. Graditi na otvorenoj obali poput Benačice u blizini jedne od vrhunskih i zaštićenih svjetskih plaža oblikovanoj istim morskim strujama na koje bi utjecao predloženi masivni nasip i mulovi nije dobra ideja. Priroda će uvijek pobijediti.
Veličina ovog projekta je masivna. Radi se o nasipu s gotovo identičnom volumenu materijala kao sam Zlatni rat koji je isturen u more od obalne linije oko 400 m. Projekt nasipavanja Benačice kako je opisan je dug oko 355 m i do 50 m zadire u more dubine preko 20 m na samom rubu nasipa zajedno s pet krutih betonskih mulova. Ove masovne konstrukcije, zajedno sa predloženim projektom gradnje umjetne luke na Račiću, su prijetnja simBOLu hrvatskog turizma, Zlatnom ratu.
